Na civilizacijskoj tromeđi, u kraju gdje se tisućljećima isprepliću nasljeđa slavenske, romanske i germanske kulture, a alpski utjecaji miješaju s mediteranskim, razvila se osebujna gastronomija oslonjena na tradicijske specijalitete koji pružaju vrhunski užitak u jelu i piću. Posebnost istarske kuhinje je i u njenom obilatom korištenju sezonskih darova prirode, tako da je i gastronomski doživljaj Istre u svako doba godine drukčiji.

Dolazite li u Istru, preporučujemo da svakako kušate:

	Istarski pršut – sušeni svinjski but proizveden na stoljećima njegovan tradicijski način. Pršuti se proizvode u svim zemljama Mediterana, ali jedino u Istri ovaj je specijalitet sušen bez dima i bez kože, isključivo na istarskoj buri, a njegovo zrenje traje
punih godinu dana. Rezultat je vrhunska delicija koja je zakonski zaštićena i registrirana kao izvorni hrvatski proizvod s geografskim porijeklom.

Ombolo i kobasice – sezonski tradicijski proizvodi od svinjskog mesa, najbolji su nakon tek nekoliko dana sušenja, pripremljeni na žaru ili kuhani u vinu, uz dodatak kuhanog kiselog kupusa.

Maneštre – najpoznatije istarsko jelo koje se "jede žlicom". Maneštra je vrsta variva ili guste juhe, s povrćem i suhim mesom kao osnovnim sastojcima, a ima ih više vrsta: maneštri od bobići posebnu draž daju zrna mladog kukuruza, maneštra od jačmika oslanja se na zrnevlje ječma, bijela maneštra kuha se bez mesa, jota je maneštra s kiselim kupusom ili kiselom repom, a kombinacija ima još, u skladu sa sezonskim običajima i darovima prirode.

Maslinovo ulje u Istri je iznimne kvalitete i dokazanih ljekovitih karakteristika, cijenjeno još u vrijeme Rimskog carstva, jer je Istra među najsjevernijim krajevima Evrope gdje maslina uopće raste. Istarsko maslinovo ulje koristi se kao podloga ili
dodatak gotovo svim jelima istarske kuhinje.

Divlje šparoge odnosno njihovi mladi izdanci proljetni su čuveni specijalitet Istre, a pripremaju se najčešće na fritaju odnosno s jajima, ili kao dodatak raznim drugim jelima.

Tjestenine ili pašte su u istarskoj kuhinji plod stoljetne mašte, ali i praktičnosti istarskih domaćica. Razne vrste tjestenine jedu se uz dodatak umaka, tartufa, gulaša, preljeva, ili samo s naribanim sirom, kao topla predjela kao glavna jela, kao dodaci juhama ili maneštrama, čak i kao deserti. Najpoznatiji oblici istarskih tjestenina su fuži (kratke mašnice od tijesta), njoki (valjušci od krumpirovog tijesta), ravijoli (tijesto polukružnog oblika nadjeveno

sirom ili nekim drugim nadjevom), pljukanci ili frkanci (tijesto vretenastog oblika), lazanje ili tajadele (široki rezanci), gomoljice (sitni uski rezanci za juhu), pasutice (četvrtasta tjestenina), i razni drugi.

	Slastice su u istarskoj tradicijskoj kuhinji naizgled skromne i jednostavne, no savršene su kao kruna izvrsnog istarskog obroka. Fritule su prženi uštipci od lijevanog tijesta, posebno omiljene zimi, kroštule su originalni prženi kolači od tijesta upletenog u
mašnicu, povetica je izvrsna savijača od dizanog tijesta s jabukama i orasima, a pandešpanja je savršeno lagani, gotovo prozračni biskvitni kolač koji se rastapa u ustima. Originalni istarski deserti su i slatki ravijoli (kuhani ili prženi), zatim slastice u kojima se kombinira crno vino teran s pečenim voćem i skutom, te pinca slatki kruh koji se priprema za uskrsne blagdane.

Istarska vina – već pogled s motovunskog brijega prema okolnim vinogradima potvrđuje nam da smo u vinarskom kraju drevnih tradicija. Najbolja su istarska bijela vina malvazija i muškat, u novije vrijeme vinari proizvode i izvrstan chardonnay, pinot i druge sorte, a među crnima se izdvaja teran, bogato vino ljekovitih svojstava, te merlot, borgonja, cabernet, i autohtona ali manje poznata istarska sorta hrvatica.

Rakije su također plod bogate mašte i istančanog ukusa istarskih vinara. Izvorna istarska rakija komovica često se obogaćuje aromama drugih darova prirode, preuzimajući relaksirajuća i ljekovita svojstva rijetkih biljaka. Najpoznatije su istarske rakije biska (rakija s aromom lišća imele), medenica (rakija s medom), ruda (s istoimenom ljekovitom biljkom) i razne vrste travarica.

Tartuf, kojeg smo namjerno ostavili za kraj ove male "abecede" istarske kuhinje, podzemna je gljiva izrazite arome i neponovljivog
okusa. Motovunska šuma odnosno dolina Mirne glavno je stanište istarskog bijelog i crnog tartufa, a ovaj specijalitet toliko je poseban (nazivaju ga i kraljem gastronomije) da zaslužuje posebnu stranicu.